Radni materijali olakšat će članovima svladavanje tematskog gradiva.KARTA

Karta je umanjena slika Zemljine površine, nekog dijela Zemljine površine.

Zemljovid ili geografska karta je grafički prikaz određenog terena. Svaka karta ima na sebi naznačeno mjerilo koje služi za očitavanje zračne udaljenosti i olakšava praćenje vlastitog kretanja na karti. Najčešće se koriste planinarski zemljovidi mjerila M=1:50000, M=1:25000 i sl. Mjerilo M=1:50000 znači da jedan centimetar na karti obuhvaća 50000 centimetara tj. 500 metara na terenu.

Orijentacija je snalaženje na terenu. Spretnost u korištenju orijentacije omogućuje nam relativno sigurno kretanje nepoznatim planinskim predjelima.Da bismo se uopće mogli orijentirati, treba na zemljopisnoj karti i na terenu odrediti strane svijeta. Kada se okreneš prema sjeveru, jug će biti iza tebe, zapad lijevo, a istok desno (na južnoj je polutki obratno!). Kartu ćeš usjeveriti tako da se smjer sjevera na karti poklopi sa smjerom sjevera na terenu. Smjer sjevera na karti pokazuje strelica sa slovom N (eng. north, sjever), a ako te strelice nema, podrazumijeva se da je sjever na karti gore. Ako na karti koju si usjeverio vidiš da tvoj put ide udesno i ti moraš (s)krenuti udesno.

Orijentacija prema pojavama u prirodi

Strane svijeta možemo odrediti i prema nekim pojavama u prirodi iako takvo određivanje nije posve sigurno zbog osobitosti pojedinih područja (promjene uzrokovane vjetrom, prostor koji se nalazi iza brda):

  • Po panjevima: godovi (prsteni koji pokazuju godišnje naslage pri rastu drveta) međusobno su uži (gušći) na sjevernoj, a širi (rjeđi) na južnoj strani panja.
  • Po mahovini: na sjevernoj strani stabla su, u pravilu, jače obrasla mahovinom nego na južnoj. U obzir treba uzeti položaj drveta (na osami ili u šumi, uz potok i sl.) te provjeriti položaj mahovine na više drveća, a ne samo na jednom, jer to smanjuje mogućnost pogreške.
  • Po kori stabla: na sjevernoj strani je hrapavija i tamnija, često i puna različitih gljivica, dok je južna strana glatka i svjetlija.
  • Četinjače (crnogorično drveće), s južne strane luče više smole nego sa sjeverne.
  • Po krošnjama: krošnje drveća su na južnoj strani obično bujnije, a grane dulje nego na sjevernoj.
  • Po snijegu: snijeg uvijek brže kopni na južnim obroncima, a duže se zadržava na sjevernoj strani.

ODREĐIVANJE STRANA SVIJETA UZ POMOĆ SATA I SUNCA

U šest sati je sunce nad istokom. Ako malu kazaljku usmjerimo prema suncu i prepolovimo kut između male kazaljke i broja 12 dobijemo točni smjer juga. OPREZ! Isto kao i kod svih računanja strana svijeta povezanih sa satom i ovdje morate paziti na ljetno ili zimsko računanje vremena! Po ljeti umjesto broja 12 trebate koristiti broj 1 (13 sati)!

PREUZMI .DOCX DATOTEKU SA KOMPLETNOM PRIPREMOM